Vakcine protiv CoVID-19

Pripremili: Melika Džeko, Nejira Imamović

U skladu sa trenutnom situacijom pandemije Covid–19, kao i sa vakcinacijom protiv ove bolesti koja se dešava u cijelom svijetu, neophodno je biti informisan iz provjerenih i stručnih izvora.

Kako vakcine protiv CoVID-19 uopšte funkcionišu, kakve su kvalitete novospravljene vakcine, koja je razlika između ponuđenih vakcina? Prije svega, podsjetimo se: šta predstavlja proces vakcinacije?

«Vakcinacija je proces stimualcije protektivnog stečenog imunskog odgovora na mikroorganizme izlaganjem nepatogenim formama tih mikroorganizama ili njihovim komponentama» – precizna je definicija udžbenika imunologije. Jednostavnije rečeno, to znači pobuđivanje naših specijalizovanih bijelih krvnih stanica da se izbore sa mikroorganizmom ili nekim njegovim dijelom koje nema štetna dejstva i da tako zapamti kontakt i reakciju koju je imao sa mikroorganizmom, te se ako ponovo dođe u dodir sa istim, lako i efikasno izbori s istim, bez fatalnih posljedica.

Šta se nalazi u vakcinama?

U vakcinama se u osnovi nalazi virusni ili bakterijski antigen, ili oslabljena ili umrtvljena forma virusa ili bakterije koja trenira naša tijela da prepoznamo i izborimo se sa bolesti ako obolimo u budućnosti. U vakcinama se nalazi i adjuvans, koji pomaže da vakcina bolje funkcioniše i izazove adekvatan imunološki odgovor. Dalje, nalazi se prezervativ, koji osigurva da vakcina ostane funkcionalna, te stabilizatori, koji osiguravaju da vakcina ostane sigurna za upotrebu tokom transporta i skladištenja.

Vrste vakcina koje postoje smo opisali u prethodnom članku.

Od početka pandemije, uz nepostojanje lijeka protiv CoVID-19, postalo je vrlo brzo jasno da ne postoji mnogo izbora kad je riječ o smanjenju uticaja pandemije na sve aspekte života, te su ogromni resursi usmjereni upravo na istraživanje i razvoj vakcina. Nešto više i detaljnije o vakcinama koje su uspjele proći sve faze istraživanja i biti odobrene u različitim dijelovima svijeta, možete pročitati u nastavku – o mehanizmima djelovanja, sastojcima i specifikacijama.

Kineske vakcine “Sinopharm” i “Sinovac” su inaktivne vakcine, što znači da sadrže umrtvljen virus. Vakcine te vrste su vakcine protiv gripe i dječije paralize. Inače se inaktivne vakcine proizvode tako što se virus uzgaja u in vitro ćelijskoj podlozi, nakon toga se vrši “žetva virusa” te se onda virusne čestice ubijaju/oslabljuju različitim sredstvima. Dobra strana ovih vakcina je što sadrže cijeli virus tako da organizam može stvarati antitijela na sve dijelove virusa, a ne samo protiv izdvojenih antigena – npr. Spike proteina, koji je posredno glavni antigen nekih drugih vakcina.

• Sinopharm (SARS-CoV-2 Vaccine (Vero Cell), Inactivated) – za proizvodnju se koriste kulture animalnih ćelija radi kultivisanja i sakupljanja virusa. Inaktivacija se vrši beta propriolaktonom, potom se kultivat koncentriše i pročišćava.
  Ovakav virus se koristi uz:
  –   aluminijum-hidroksid kao adjuvans – pojačava dejstvo – (inače sastojak paste za zube i antacida koji se koriste za neutralizaciju kiseline u želucu kod žgaravice)
  –   dinatrijum hidrogen fosfat i natrijum dihidrogen fosfat (soli, korištene u konzerviranoj hrani kao što je pasta, te u siru, kao emolijensi, u mesnim proizvodima, čokoladama, te kao laksativi),
  –   natrijum hlorid (kuhinjska so),
  (Svi navedeni sastojci se nalaze u zanemarivim količinama u vakcini, u odnosu na one koje konzumiramo svakodnevno.)
  Vakcina se daje u dvije doze, intramuskularno, u razmaku od 3 sedmice, ali se smatra da će se morati uvesti i treća doza ove vakcine. Rezultati ispitivanja ½ faze su pokazali da vakcina ne izaziva ozbiljne nuspojave i da je imunogenična. Ova vakcina se čuva i transportuje u hladnim uslovima (na otprilike 2 do 8 stepeni Celzijusa), bez direktne izloženosti svjetlosti i bez zamrzavanja.

• Sinovac Biotech je druga kineska vakcina i faza ½ njenog ispitivanja na 743 ispitanika nije pokazala da uzrokuje ozbiljne simptome. To su uglaavnom bili temperatura, groznica, bol, crvenilo i otok na mjestu na mjestu primjene vakcine. Ovi se simptomi smatraju pozitivnim, jer govore da organizam reaguje protiv injektiranog umrtvljenog virusa. Vakcina se daje u dvije doze, intramuskularno, u razmaku od dvije sedmice.

Adenovirusna vektorska rekombinantna vakcina je zasnovana na virusima «transporterima» tj. adenovirusima koji su u svojstvu vektora. Adenovirusi su DNK virusi koji izazivaju, najčešće, prehlade kod ljudi i kod životinja. Ova metoda funkcioniše tako da se u adenoviruse “dodaje” gen iz SARS-CoV-2 virusa, i to gen koji kodira Spike protein. Spike protein je imunogeni dio SARS-CoV-2 virusa (jedan od dijelova koji izazivaju imunološku reakciju u našem organizmu). Adenovirusi koji se koriste mogu da izazovu prehlade ili kod ljudi ili kod životinja i obje vrste se koriste u određenim tipovima vakcina, ali vakcinalni sojevi nemaju mogućnost umnožavanja. Tako modificiran adenovirus nije umrtvljen bilo kakvim sredstvima, ali nije ni funkcionalno «živ» – jer nema sposobnost replikacije. Vakcine funkcionišu tako što prvo injektiramo adenovirus koji inficira naše ćelije, jer je adenovirusu kao i svakom drugom virusu neophodna druga ćelija da bi preživio. Unutar te ćelije koristi njenu mašineriju – enzime, ribosome i endoplazmatski retikulum – za sintezu Spike proteina, koji će ćelija izložiti na svojoj površini kao antigen, kako bi se mogao pokrenuti imuni odgovor, budući da će ga naše stanice imunog sistema prepoznati kao stranog. Iako je potrebno da, u procesu, virusni genom dospije do jedra naših ćelija, njegov genetski materijal ipak ne može biti inkorporiran u našu DNK, budući da ne posjeduje ključni enzim – integrazu. Novi antigen na našim ćelijama bude prikazan putem MHC-1 molekula T-limfocitima. Ove ćelije će razviti imuni odgovor uz B-limfocite. Uz to, sami adenovirusi alarmiraju organizam tako da ovim vakcinama ne trebaju adjuvansi koji bi dodatno podstakli imunu reakciju. Među vakcinama protiv Covid-19, na ovom principu su zasnovane AstraZeneca/Oxford, Sputnik V i Johnson & Johnson vakcina.

• AstraZeneca je švedsko-britanska vakcina, koja je registrovana pod nazivom Vaxzevria, a Covishield je ime za istu vakcinu koja se proizvodi u Indiji. Ova vakcina koristi adenovirus koji izaziva oboljenja kod drugih primata (čimpanzi), ne primarno i čovjeka. Smatra se sigurnom i za osobe starije od 65 godina, što je velika prednost, dok je upotreba kod djece još uvijek u fazi ispitivanja. Primarna ispitivanja na životinjama su pokazala da ova vakcina nema štetnih uticaja na trudnoću, ali su podaci vezani za ovu temu vrlo oskudni te se trudnice trebaju savjetovati sa svojim doktorom prije vakcinisanja, takođed i da ne uzrokuje sterilitet, i ne ugrožava plodnost, da nije genotoksična i da ne izaziva promjene na spolnim stanicama.
  Sastav vakcine:
  –   rekombinirana čestica adenovirusa,
  –   L-histidin (ulazi u sastav proteina životinjskog i biljnog porijekla, npr. u piletini, ribi, soji, grahu, grašku),
  –   L-histidin hidrohlorid monohidrat (za održanje pH vrijednosti),
  –   magnezijum hlorid heksahidrat (dodatak ishrani iz morske vode),
  –   polisorbat 80 (kao stabilizator korišten u žvakačoj gumi, sladoledu, želatinu, sapunima, šamponima i dr.),
  –   saharoza (obični šećer, stabilizator),
  –   natrijum hlorid (kuhinjska so)
  –   etanol (medicinski alkohol),
  –   dinatrijum edetat dihidrat (so poznatija kao EDTA, štiti virusne čestice od jona metala, i gotovo da ne postoji kozmetički preparat koji je ne sadrži),
  –   voda za injekcije.
  Daje se intramuskularno, u dvije doze u razmaku od tri do dvanaest sedmica. Čuva se na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa, bez direktne izloženosti svjetlosti. AstraZeneca može izazivati nuspojave kao što su: umor i groznica (klasificirani kao česti), bol ili oteklina na mjestu davanja injekcije, simptomi slični gripi, osjećaj vrtoglavice, povećani limfni čvorovi i dr. Sindrom tromboze sa trombocitopenijom, koja podrazumijeva neobičnu i jaku koagulaciju krvi, sa niskim brojem krvnih pločica (koja neodoljivo podsjeća na trombocitopeniju induciranu heparinom) se u nekoliko rijetkih slučajeva doveo u vezu s primjenom ove vakcine. EMA i PRAC (European Medicines Agency, Pharmacovigilance Risk Assessment Committee) su nedavno, nakon niza istraživanja, uvrstili ovu vrstu pojave među jako rijetke nusefekte vakcine, gdje se (podaci od 4. 4. 2021.) na 34 miliona vakcinisanih javilo 222 slučaja pomenute komplikacije, te su naučnici nedvojbeno složni da su benefiti vakcine i dalje mnogo iznad svih rizika, pogotovo ako uporedimo rizik od duboke venske tromboze i cerebrovaskualrnih inzulta povezanih s obolijevanjem od CoVID-19, budući da vakcina u potpunosti prevenira nastanak teških formi CoVID-19 i letalnih ishoda izazvanih infekcijom. Novija istraživanja nude moguće rješenje ove slagalice – da su neki sintetisani dijelovi proteina ili dijelovi koji nastaju u tijelu nakon injiciranja vakcine glavni krivac za javljanje ovih rijektih pojava, ali te studije još uvijek nisu revidirane.
• Sputnik V je ruska vakcina koju je razvio Institut Gamaleja Sputnjik V. Ova vakcina ima heterogeni dizajn, a to znači da u prvoj i drugoj dozi koristi različite serotipove adenovirusa, kako bi obezbijedila što veću efikasnost (kako naši organizmi ne bi uništili adenovirus koji već prepoznaju). Adenovirus u prvoj dozi je serotip 26, a u drugoj dozi serotip 5.
  Pored toga obje doze imaju:
  –   tris (za održavanje pH vrijednosti),
  –   natrijum hlorid (kuhinjska so),
  –   saharoza (obični šećer),
  –   polisorbat 80 (stabilizator, vidi iznad),
  –   magnezijum hlorid tetrahidrat (so magnezija koja veže vodu, korištena u hrani kao aditiv i to u začinima, bojama),
  –   EDTA (korišten u deterdžentima, tečnim sapunima, šamponima, kozmetici),
  –   etanol 95% (medicinski alkohol),
  –   voda za injekcije.
  Daju se dvije doze intramuskularno u razmaku od tri sedmice, čuva se na -18 stepeni Celzijusa. Izbjegavanje primjene vakcine je opravdano kod stanja akutne infekcije (dok ne prođu), visoka temperatura (dok ne prođe), kod trudnice i djece mlađih od 18 godina. Češće nuspojave koje se javljaju nakon primanja ove vakcine su: simptomi nalik na gripu, groznica, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja, promjene kao što su bol i otok na mjestu primanja vakcine. Neke rjeđe nuspojave su: stomačne tegobe, oticanje limfnim čvorova, povećanje nivoa transaminaza i kreatinina.

iRNK ili mRNA vakcine su vakcine zasnovane na relativno novijoj tehnologiji. Na ovom principu su funkcionišu Pfizer vakcine (još poznata pod nazivom Comirnaty ili BNT162b2) i Moderna (mRNA-1273). Ove vakcine koriste molekulu RNK omotanu lipidima (zaštita) kao prenosnika informacije za stvaranje Spike proteina direktno u ćelije našeg organizma. Lipidni mjehurić pomaže u transportu RNK do ćelije, te ulasku u samu ćeliju. Nakon što iRNK uđe u stanicu, ona također koristi staničnu mašineriju za sintezu Spike proteina – izvan nukleusa i daleko od našeg genetičkog materijala, također ne posjedujući enzim integrazu. Kada se Spike protein sintetizirao, iRNK se raspada na osnovne jedinice što je proces koji se stalno dešava u našem organizmu, tako da ni na koji način nije toksična za naš organizam. Spike protein se prikazuje na površini ćelije gdje ga prepoznaju T-limfociti, koji zajedno sa B-limfocitima daju najefikasniji imuni odgovor, u kojem se stvaraju i antitijela i ćelije koje pamte dodir sa stranim antigenom.

• Pfizer Biontech je njemačko-američka vakcina za koju se pokazalo da pruža imunitet minimalno šest mjeseci nakon primanja druge doze.
  Sastav vakcine:
  –   holesterol (normalan dio naših staničnih membrana),
  –   1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfoholin poznat još pod nazivom lecitin (normalno se stvara u živim organizmima, u skoro svoj prerađenoj hrani se nalazi kao emulgator),
  –   ALC-0315 (kationski lipid, bitan da se iRNK molekula pričvrsti za lipidni mjehurić),
  –   ALC-0159 (bitan kako se lipidni mjehurić ne bi nespecifično vezao za proteine, jer bi se tako smanjila efikasnost ulaska iRNK),
  –   natrij hlorid, kalij hlorid (dvije vrste kuhinjske soli),
  –   natrij hidrogenfosfat dihidrat (u sastavu pudinga i želatine),
  –   kalij dihidrogenfosfat (po sastavu so, aditiv u hrani) – (sve ove soli održavaju normalan pH),
  –   saharoza (obični šećer, stabilizator),
  –   voda za injekcije.
  Sa do sad izvedenim istraživanjima se nije pokazalo da primanje vakcine utječe na plodnost, te je i nekolicina žena koje su primile ovu vakcinu zatrudnile ubrzo nakon vakcinacije. Češće nuspojave nakon primanja vakcine su: bol na mjestu uboda, nesvjestica, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, temperatura. Ova vakcina se također prima intramuskularno, u dvije doze, s razmakom od najmanje 21 dan. Čuva se na temperaturi od -90 do -60 stepeni Celzijusa, iako se pokazalo i da se može čuvati stabilnom na -25 do -15 stepeni Celzijusa.
•  Moderna je američka vakcina čiji je sastav:
  –   holesterol,
  –   1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfoholin,
  –   1,2-dimiristoil-rac-glicero3-metoksipolietilen glikol-2000,
  –   SM-102 (lipid koji čuva molekulu iRNK i pomaže njeno otpuštanje u ćeliju),
  –   trometamin (korišten u kozmetici),
  –   trometamin hidrohlorid,
  –   acetatna kiselina (sirćetna kiselina),
  –   natrijum acetat (u hrani kao pojačivač ukusa) (služe za održavanje pH),
  –   saharoza (obični šećer, stabilizator),
  –   voda za injekcije.
  Moguće nuspojave su bol, crvenilo i otok na mjestu uboda, kao i umor, glavobolja, bol u mišićima, temperatura, mučnina. Daje se intramuskularno, u dvije doze sa razmakom od 28 dana. Skladišti se i distribuira na temperaturi od -20 do -15 stepeni Celzijusa.

Za sve vakcine je dokazano da 100% štite od teških kliničkih slika i smrtnog ishoda ukoliko dođe do ponovnog inficiranja. Ono što ni za jednu od pomenutih vakcina nije poznato je definitivno trajanje imuniteta, što je informacija skorije budućnosti.
Pacijenti koji imaju bolesti srca i krvotoka, skloni su grušanju krvi, boluju od epilepsije, dijabetesa, imunodeficijencija, autoimunih bolesti, astme, skloni alergijskim reakcijama, ekcemima, atopiji, se trebaju konsultovati sa ljekarom prije nego prime bilo koju vakcinu.
Također, apsolutna kontraindikacija za primjenu bilo koje vakcine je (poznata) alergija na bilo koji od sastojaka te pojava anafilaktičke reakcije na prvu dozu.

U toku su istraživanja koja upućuju na to da će biti potrebna i treća doza vakcina, 6 do 12 mjeseci nakon primanja druge doze, što direktno zavisi od procjene trajanja imuniteta. Smatra se i da će se trebati vakcinisati na godišnjoj razini, kao što se to može raditi protiv sezonske gripe. Naučnici neumorno rade i na tome da razviju vakcine koje će biti specifične za određeni soj, ili vakcine koje će istovremeno stvarati imunitet na vise sojeva, te bi se time pokušao spriječiti ponovni nagli porast broja zaraženih novim sojem – nastanak novih valova/nove pandemije.

Vakcinacijom se želi postići kolektivni imuntet, što će itekako smanjiti broj zaraženih i težinu slučajeva, ali to ne znači da ćemo sa sigurnošću iskorijeniti ovaj virus. Vakcinacija ide u smjeru razvitka imuniteta (pa i djelomičnog), koji će učiniti da će bolest biti na nivou prehlade ili će čak biti asimptomatska. Jako je bitno da se vakcinacijom stekne kolektivni imunitet, jer virus može mutirati (čemu smo svjedočili i sada, da bi opstao, budući da bez naših ćelija ne može živjeti) prilagođavajući se novim okolnostima, sve lakše prelazeći s jedne osobe na drugu i izazivajući teže kliničke slike. Treba se napomenuti da i nakon vakcinacije treba proći određeni period da bi tijelo razvilo imunitet. Čak i nakon toga, zaštita populacije nije potpuna, sve dok se ne stekne kolektivni imunitet, stoga je jako bitno da se i nakon vakcinacije pridržavamo higijensko-epidemioloških mjera.

Reference:

1. Abbas A.K., Lichtman A.H. i Pillai S. Osnovna imunologija. preveli Trajković V. et al. Beograd: Data Status. 2019.
2. World Health Organization. Vaccines and immunization: What is vaccination? 30.12.2020. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/q-a-detail/vaccines-and-immunization-what-is-vaccination
3. Mulaomerović M. et al. Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federciji Bosne i Hercegovine, 2018 godina. Dokument broj 37. Sarajevo, Mostar: Zavod za javno zdravstvo FBiH/ Institute for Public health FB&H. 2019.
4. Wang H. et al. Development of an Inactivated Vaccine Candidate, BBIBP-CorV, with Potent Protection against SARS-CoV-2. 2020. Dostupno na: https://www.cell.com/cell/fulltext/S0092-8674(20)30695-4#secsectitle0020
5. Xia S. et al. Safety and immunogenicity of an inactivated SARS-CoV-2 vaccine, BBIBP-CorV: A randomised, double-blind, placebo-controlled, phase 1/2 trial. 2021. Dostupno na: https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30831-8/fulltext#%20
6. Zhang et al. Safety, Tolerability, and Immunogenicity of an Inactivated SARS-CoV-2 Vaccine in Healthy Adults Aged 18-59 Years: A Randomised, Double-Blind, Placebo-Controlled, Phase 1/2 Clinical Trial. 2020. Dostupno na: https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30843-4/fulltext
7. Tatsis N. i Ertl H.C.J. Adenoviruses as vaccine vectors. 2016. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7106330/
8. Barry M. Single-cycle adenovirus vectors in the current vaccine landscape. 2018. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6072458/
9. Majhen D. et al. Adenovirus-Based Vaccines for Fighting Infectious Diseases and Cancer: Progress in the Field. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/260441203_Adenovirus-Based_Vaccines_for_Fighting_Infectious_Diseases_and_Cancer_Progress_in_the_Field
10. EMA. Press briefing on the conclusion of the assessment of the Pharmacovigilance Risk Assessment Committee (PRAC) of Vaxzevria (previously COVID-19 Vaccine AstraZeneca) and thromboembolic events. 2021. Dostupno na: https://www.ema.europa.eu/en/events/press-briefing-conclusion-assessment-pharmacovigilance-risk-assessment-committee-prac-vaxzevria#event-summary-section
11. EMA. AstraZeneca’s COVID-19 vaccine: EMA finds possible link to very rare cases of unusual blood clots with low blood platelets. 2021. Dostupno na: https://www.ema.europa.eu/en/news/astrazenecas-covid-19-vaccine-ema-finds-possible-link-very-rare-cases-unusual-blood-clots-low-blood
12. Jelena Kalinić. Adenovirusne vektorske rekombinantne vakcine/adenovirusna cjepiva. 2021. Dostupno na: https://vakcine.ba/covid-19-i-vakcinacija/adenovirusne-vektorske-rekombinirane-vakcine/
13. Logunov DY Dolzhikova IV Shcheblyakov DV et al. Safety and efficacy of an rAd26 and rAd5 vector-based heterologous prime-boost COVID-19 vaccine: an interim analysis of a randomised controlled phase 3 trial in Russia. 2021. Lancet. 2021
14. Voysey M. et al. Safety and efficacy of the ChAdOx1 nCoV-19 vaccine (AZD1222) against SARS-CoV-2: an interim analysis of four randomised contorlled trials in Brazil, South Africa, and the UK. 2021. Dostupno na: https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32661-1/fulltext#%
15. Voysey M. et al. Single-dose administration and the influence of the timing of the booster dose on immunogenicity and efficacy of ChAdOx1 nCoV-19 (AZD1222) vaccine: a pooled analysis of four randomised trials. 2021. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00432-3/fulltext
16. EMA. COVID-19 Vaccine AstraZeneca: benefits still outweigh the risks despite possible link to rare blood clots with low blood platelets. 2021. Dostupno na: https://www.ema.europa.eu/en/news/covid-19-vaccine-astrazeneca-benefits-still-outweigh-risks-despite-possible-link-rare-blood-clots
17. Una Čilić. Evropska agencija za lijekove: AstraZeneca ‘sigurna i efikasna’. 2021. Dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/evropska-agencija-za-lijekove-odlu%C4%8Duje-o-astrazeneca-vakcini/31157360.html
18. World Health Organization. Global Advisory Committee on Vaccine Safety (GACVS) review of latest evidence of rare adverse blood coagulation events with AstraZeneca COVID-19 Vaccine (Vaxzevria and Covishield). 16.4.2021. Dostupno na: https://www.who.int/news/item/16-04-2021-global-advisory-committee-on-vaccine-safety-(gacvs)-review-of-latest-evidence-of-rare-adverse-blood-coagulation-events-with-astrazeneca-covid-19-vaccine-(vaxzevria-and-covishield)
19. Marković S. Sastav Pfizerove i Modernine RNK vakcine i osobine RNK vakcina. 2020. Dostupno na: https://quantumofjk.blogspot.com/2020/12/sastav-pfizerove-vakcine-i-osobine-ove.html
20. Sahin U. et al. COVID-19 vaccine BNT162b1 elicits human antibody and TH1 T-cell responses. 2020. Dostupno na: https://www.nature.com/articles/s41586-020-2814-7
21. Mulligan MJ. et al. Phase 1/2 study of COVID-19 RNA vaccine BNT162b1 in adults. 2020. Dostupno na: https://www.nature.com/articles/s41586-020-2639-4
22. Gray KJ. et al. COVID-19 vaccine response in pregnant and lactating women: a cohort study. 2021. Dostupno na: https://www.ajog.org/article/S0002-9378(21)00187-3/fulltext
23. Centers for Disease Control and Preventation. Understanding mRNA COVID-19 Vaccines. 4.5.2021. Dostupno na: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/different-vaccines/mrna.html
24. Pfizer. Pfizer and BioNTech Confirm High Efficacy and No Serious Safety Concerns Through Up to Six Months Following Second Dose in Updated Topline Analysis of Landmark COVID-19 Vaccine Study. 1.4.2021. Dostupno na: https://www.pfizer.com/news/press-release/press-release-detail/pfizer-and-biontech-confirm-high-efficacy-and-no-serious
25. Centers for Disease Control and Preventation. Moderna COVID-19 Vaccine Overview and Safety. 5.4.2021. Dostupno na: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/different-vaccines/Moderna.html
26. Miloš Babić. Koronavirus, vakcine i pandemija: Kraj Igre, ili Rat Beskraja? 2021. Dostupno na: https://vakcine.ba/covid-19-i-vakcinacija/koronavirus-vakcine-i-pandemija-kraj-igre-ili-rat-beskraja/
27. Jelena Kalinić. Da li ćemo moći prestati nositi maske nakon vakcinacije? 2021. Dostupno na: https://vakcine.ba/covid-19-i-vakcinacija/da-li-cemo-moci-prestati-nositi-maske-nakon-vakcinacije/
28. Pfizer. Pfizer and BioNTech Initiate a Study as Part of Broad Development Plan to Evaluate COVID-19 Booster and New Vaccine Variants. 2021. Dostupno na: https://www.pfizer.com/news/press-release/press-release-detail/pfizer-and-biontech-initiate-study-part-broad-development
29. Berkeley Lovelace Jr. Pfizer CEO says third Covid vaccine dose likely needed within 12 months. 2021. Dostupno na: https://www.cnbc.com/2021/04/15/pfizer-ceo-says-third-covid-vaccine-dose-likely-needed-within-12-months.html
30. Vedantu. What is chemistry? – Organic, Inorganic and Physical Chemistry. Dostupno na: https://www.vedantu.com/chemistry
31. https://www.researchsquare.com/article/rs-558954/v1