Prevencija karcinoma cerviksa uterusa

Karcinom cerviksa uterusa je jedan od najmalignijih i najčešćih tumora kod žena, posebno u zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama, u kojim se skrining vrši redovno, mortalitet je smanjen i do 99%, zahvaljujući PAPA testu koji je, danas, najuspješniji skrining test na karcinom. Cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN) je prekursorska epitelna promjena iz koje najčešće nastaje karcinom. Danas je incidenca CIN porasla zbog pravovremenog skrininga. Uznapredovali, invazivni karcinomi grlića, susreću se kod žena koje nikada nisu ili su davno uradile PAPA test. Najvažniji faktor rizika za razvoj karcinoma grlića maternice je infekcija visokorizičnim tipovima HPV: 16, 18, 31 i 45. Ostali faktori rizika su : rani početak seksualne aktivnosti, česte promjene seksualnih partnera, loša genitalna higijena te pušenje. U ranom stadiju bolesti simptomi su rijetki, dok se u stadiju invazivnog karcinoma javljaju neočekivana vaginalna krvarenja (između dva ciklusa, nakon seksualnog odnosa), bolovi u donjem dijelu stomaka, bolni koitus i dizurija.

Skrining je najvažniji postupak za prevenciju karcinoma te rano otkrivanje promjena koje mu prethode. Skrining na karcinom cerviksa, PAPA test, neophodno je raditi kod svih seksualno aktivnih žena ili od 21. godine života svakih 1-3 godine. Preporučeno je da se, ukoliko su prethodna dva PAPA testa normalna, skrining radi svake 3 godine. Međutim PAPA test ima i ograničenja, a to su lažno negativni rezultati. Zbog toga je neophodno isti ponavljati, raditi test na HPV, kolposkopiju (pregled vrata maternice pod mikroskopom) ili biopsija.PAPA test je brza, jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga kojom se uzima bris vagine, vrata maternice i kanala vrata maternice. Najbolje ga je uraditi 10 – 20 dan od prvog dana zadnje menstruacije, a nikako za vrijeme krvarenja jer će u tom slučaju biti onemogućeno postavljanje ispravne dijagnoze. Dva do tri dana prije odlaska na testiranje ne bi trebalo koristiti vaginalne lijekove, kreme ili kupke, a također jedan do dva dana prije testa ne bi trebalo imati seksualne odnose jer sve to može utjecati na interpretaciju testa i onemogućiti otkrivanje abnormalnih stanica.

Da bi prevenirali HPV infekciju, najvažniji faktor rizika za razvoj karcinoma, neophodno je koristiti kontraceptivnu zaštitu u vidu prezervativa, koji omogućavaju zaštitu od seksualno prenosivih bolesti, prestati pušiti i vakcinisati se. Vakcinacija protiv HPV tipa 16 i 18 je preporučena za djevojčice između 11 i 12 godina; prije početka seksualne aktivnosti. Međutim, vakcina ne štiti od svih tipova HPV infekcije, pa je neophodno raditi skrining i kod vakcinisanih žena.

Najefikasniji način prevencije karcinoma je rano otkrivanje i odstranjivanje prekursorskih promjena. Ako se karcinom razvije ishod ovisi o stadiju, dok je u stadijumu 1 – 90% u stadijumu 4 je samo 10%. Vremenski period od infekcije do nastanka invazivnog karcinoma može iznositi i preko 10 godina. Dakle, redovanim skriningom, bezbolnim i jednostavnim PAPA testom, možemo na vrijeme zaustaviti progresiju bolesti i  spriječiti razvoj karcinoma.